Moderno društvo neprestano je u tranzitu, procesu promjene i konstantnoj nadogradnji, stoga ne čudi što je ista 'struja' zahvatila i modnu industriju. Sama ideja mode jest fluidnost, postavljanje trendova i kreiranje vizualnog identiteta, pa sukladno tome neprestano svjedočimo vrtlogu noviteta koji itekako utječu na modni narativ, mijenjaju vizije pritom postavljajući neka nova pravila koja zahtijevaju brzu i dinamičnu prilagodbu.
Kada bismo trebali izdvojiti jedno ime s domaće modne scene koje istinski poznaje industriju, Saša Joka bez imalo razmišljanja nameće se kao prvi izbor. Dugogodišnji modni urednik hrvatske inačice Elle magazina i stilist, iza sebe ima pozamašan broj snimljenih modnih editorijala, iskustvo u modi kakvu smo poznavali nekad i kakvu poznajemo sada, pa sukladno tome odluka da bude jedan od sudionika panel programa "FASHION TALKS" organiziranog povodom početka jubilarne 30. sezone Bipa FASHION.HR-a, nimalo ne iznenađuje. Ususret panelima koji će održati ovu subotu, 14.ožujka, sa Sašom smo porazgovarali o gorućem trendu Instagram modela, novom načinu poslovanja i budućnosti modnih editorijala i tiskovnima.
Dugi niz godina nalazite se na poziciji modnog urednika hrvatskog izdanja Elle magazina. Možete li istaknuti ključne promjene koje su se dogodile proteklih godina kada govorimo o modnim magazinima? Je li doista točno da digitalni medij uzima veći dio kolača?
Rekao bih da se ključne promjene, osim pada prodaje i naklada, prvenstveno tiču sadržaja i načina na koji ih modni časopisi nude i obrađuju. Digitalni su mediji po svojoj definiciji 'brži', brže obrađuju svakodnevne vijesti i aktualnosti ali se i puno brže njihov sadržaj konzumira, pa je samim time na printu ostalo da se detaljnije i opširnije bavi modnim temama na način da svojim čitateljima pruži neku vrstu dubinskog analitičkog novinarstva. A upravo u toj brzini protoka informacija koju 24/7 obrađuju digitalni mediji leži i razlog zbog kojega danas oni zauzimaju 'veći dio kolača'.
Zadržimo li je još malo na prošlosti, u 90-ima i dobu supermodela poput Naomi Campbell, Linde Evangeliste, Christy Turlington, biti glavno lice editorijala i dobiti naslovnicu, označavalo je svojevrsni karijerni highlight. Kako komentirate činjenicu da danas gotovo nepoznati modeli, Instagram modeli ili pak oni koji iza sebe imaju drugu vrstu medijske popularnosti, uživaju iste privilegije?
Što se tiče modnoga svijeta biti na naslovnici nekog od važnih modnih časopisa itekako je i dalje bitno jer upravo one daju istinski kredibilitet modelima. Ista stvar je i s pojavljivanjem na revijama vodećih dizajnera. Ukoliko manekenka ne nosi revije od New Yorka do Pariza i ne snima za slavne svjetske časopisa ona, de facto, nije fashion model. Može biti Instagram famous, ali dok ju moda ne uzme 'pod svoje' nema ništa od modnog pedigrea, a kamoli ikoničkog statusa jedne Naomi, Christy ili Linde.
Je li Instagram kao platforma 'pregazio' modne časopise, tj. je li za jednog modela koji se želi profilirati postalo važnije imati veći broj pratitelja nego li snimljenih editorijala ili naslovnica?
Pitanje je kako se model želi profilirati i za koju publiku. Ako neka od cura želi biti fashion model, mora biti viđena i bitna modnom sistemu, od medija do dizajnera. Naravno da se itekako gleda i broj pratitelja na Instagramu, ali sama činjenica da ih netko ima milijune ne znači da će ta ista osoba postati modno bitna; prije će se takvoj osobi pristupiti kao bilo kojoj drugoj vrsti celebrityja.
Kakvo je Vaše mišljenje o kritici da „tisak umire“? Slažete li se s time ili vjerujete kako je najbolje vrijeme za tiskana izdanja tek pred nama?
Mislim da tisak nikako ne umire nego zauzima neke druge pozicije i transformira se u drugačiji tip medijske platforme nego što je to do sada bio. Vjerujem da tiskana izdanja modnih magazina, u rukama inteligentnih i kreativnih izdavača, mogu postati još relevantnija upravo zahvaljujući kreativnosti i know-howu njihovih profesionalnih suradnika, kao i zahtjevnijim produkcijama koje imaju puno dulji vijek trajanja samom činjenicom da su lijepo otisnute na glossy papiru i da bi u tom smislu modni magazini mogli postati nešto poput lijepih modnih knjiga koje skupljamo i rado čuvamo.
Kako komentirate potez velikih modnih brendova koji modele za svoju reviju biraju na temelju Instagram pratitelja i broja lajkova?
Smatram da je to potpuno normalno jer se radi o istom principu kao kod odabira bilo kojeg glumačkog ili pjevačkog celebrityja s kojim se neki brend ili dizajner identificira i čijim likom ili prisutnošću želi privući što veći press coverage i buzz na društvenim mrežama. Uostalom, svi uvijek biraju modele prema izgledu i javnom profilu, i sasvim je sigurno da neki brend neće odabrati osobu koja ne odgovara njihovoj estetici ili ideji brenda samo na osnovu broja pratitelja ili lajkova.
Iz dana u dan svjedočimo objavama Instagram fotografija koje podižu ljestvicu kvalitete vrlo visoko. Samim time, znači li to da gotovo svatko uz pomoć fotografa može uzeti nekoliko odjevnih predmeta i reći da je snimio modni editorijal? Što razlikuje modni editorijal kakav nalazimo u magazinima od onog namijenjenog za online platformu i smatrate li da se izraz 'modni editorijal' zapravo uzima previše olako?
Izraz 'modni editorijal' se u našem jeziku zapravo cijelo vrijeme koristi krivo. 'Editorijal' označava sadržaj nekog časopisa, a 'modni editorijal' njegov modni sadržaj tako da, zapravo, svaka stranica izloga, modnih vijesti ili tema objavljena u nekom modnom časopisu zapravo spada pod 'modni editorijal'. Ono što ljudi kod nas zovu 'modnim editorijalom' zapravo bi bilo ispravno zvati 'modnom pričom' jer su to zapravo fotografsko-modne priče temeljene na nekoj ideji, temi, trendu ili narativu.
Danas smo, zahvaljujući pametnim telefonima, svi postali fotografi baš isto kao što smo svi postali filozofi, new age guru-i, stručnjaci za sve od mode i umjetnosti do medicine i politike, svi imamo nešto za reći, pokazati, iskomentirati i u tom smo smislu svi kreatori nekog sadržaja, ali ono što se zaboravlja je da smo pritom u svemu tome amateri. I zato mislim da se o istinskoj kvaliteti i vrijednostima, bilo umjetničkim, kreativnim, intelektualnim i sl., može razgovarati samo u kontekstu profesionalaca i ljudi koji se nekim poslom bave kako bi zadovoljili vlastite unutarnje potrebe, a ne dobili potvrdu okoline brojem stisnutih lajkova.
Svi zainteresirani za sudjelovanje na panelima 'FASHION TALKS' mogu se prijaviti putem društvenih mreža Instagram i Facebook portala FASHION.HR gdje će nekoliko sretnika dobiti priliku iz prve ruke poslušati stručnjake i modne insajdere o svim novitetima industrije ove subote 14. ožujka s početkom u 11,00 sati u prostoru Urania.
Objavljeno: 10.03.2020. u 16:10
-1. Ne postoji Linker skripta za ovu stranicu